Iako je znatan dio života proveo u Njemačkoj i SAD-u, Gerhard Šarić se odlučio za Hrvatsku. Vlasnik je konzultantske kuće Waymark, specijalizirane za bespovratna sredstva te jedan od izlagača i panelista na Dobitnoj formuli. U našem je razgovoru usporedio iskustva života i rada u inozemstvu i Hrvatskoj, ali i otkrio neke tajne dobrog korištenja bespovratnih sredstava. Pogledajte što nam je poručio!
Dobitna formula: “Gerharde, osim u Hrvatskoj, imate iskustvo života i rada u Njemačkoj i SAD-u. Kako biste usporedili poslovnu klimu u tim zemljama s našom?”
Gerhard Šarić: Pružena mi je mogućnost i privilegija odrastati, školovati se i raditi u Njemačkoj i SAD-u. Zato sam imao rijetku priliku ne samo promatrati iz prve ruke nego i aktivno sudjelovati na oba tržišta. Kod Njemačke i SAD-a se radi o etabliranim ekonomskim lokomotivama s dobro razvijenom infrastrukturom i pristupom kapitalu te snažnim naglaskom na inovacijama. Obje države su odličan izbor za tvrtke koje žele brzo rasti i razvijati poslovanje.
Veličina tržišta u Hrvatskoj može biti prednost
Hrvatska se, s druge strane, može pohvaliti dinamičnim i rastućim gospodarstvom, posebno u sektorima kao što su turizam, IT i obnovljivi izvori energije. Veličina tržišta ovdje može biti prednost. Manje tržište omogućuje veći fokus i potencijalno manju konkurenciju u usporedbi s divovima poput Njemačke ili SAD-a. Uz to, pridruživanje Europskoj uniji osigurava nam stabilnost i pristup širem tržištu.
Rekao bih i da Hrvatska nudi prilično visoku kvalitetu života, s prekrasnim krajolikom i bogatom kulturnom baštinom, što može biti presudno u privlačenju kvalificiranih radnika i talenata. A to je ključno za svaki posao.”
Dobitna formula: “Smatrate li da se poduzetnička klima u Hrvatskoj promijenila nabolje u posljednjim godinama?”
Gerhard Šarić: “Koliko god ima stvari koje nisu posložene, ipak je osjetan rast optimizma u Hrvatskoj te poboljšanje poduzetničke klime.
Nedavno smo pristupili EU, ušli u Schengensko područje te uveli euro, što je iz temelja promijenilo sveukupnu situaciju. To otvara mnoge mogućnosti. Nadalje, sve je veći naglasak na potpori inovativnim startupovima i tvrtkama, posebno u sektorima poput tehnologije, obnovljivih energija i turizma. Na kraju bih naveo da su brojne procedure i propisi za osnivanje i vođenje poduzeća ipak pojednostavljeni, iako u tome još ima prostora za napredak.
Međutim, niz izazova i dalje ostaje. To je pristup kapitalu, jer osiguravanje rizičnog kapitala za novoosnovana poduzeća s visokom stopom rasta još uvijek može biti prepreka. Treba reći da financiranje uz pomoć EU sredstava sve više popunjava tu prazninu. Kao drugo, tu je birokracija. Iako se birokracija smanjuje, broj i trajanje administrativnih postupaka i dalje nepotrebno otežava poslovanje. Privlačenje i zadržavanje kvalificiranih radnika isto tako ostaje izazovno za veliki broj tvrtki, osobito u specijaliziranim područjima.
Bespovratna sredstva EU-a igraju značajnu, ako ne i ključnu ulogu u poticanju poduzetničkog optimizma. Pružaju ključnu financijsku potporu za inovativne projekte, pomažu tvrtkama da razviju nove proizvode i usluge te prošire svoje poslovanje.
Sve u svemu, hrvatska poduzetnička scena je trenutno u uzlaznoj putanji. Izazovi se sporo rješavaju, ali napredak je ipak jasno vidljiv. Smatram da, ako imate inovativnu poslovnu ideju, Hrvatska može ponuditi plodno tlo da je pretvorite u stvarnost!”
Zašto se velik broj odličnih projektnih ideja nikad ne prijavi za bespovratna sredstva?
Dobitna formula: “Prijeđimo na bespovratna sredstva. Koliko mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj znaju o mogućnostima koje su im na raspolaganju?”
Gerhard Šarić: “To je odlično pitanje. Svijest o mogućnostima bespovratnih sredstava koje nudi EU među hrvatskim malim i srednjim poduzećima još je daleko od poželjne razine.
Mnoga mala i srednja poduzeća, po mom mišljenju, nisu dobro upoznata s dostupnim specifičnim programima bespovratnih sredstava i konkretnim pozivima, pa i samim postupcima prijave projekata.
Količina informacija i procedura, zakonskih i upravnih uvjeta, djeluju negativno tako da se prijava projektnog prijedloga može učiniti zastrašujućom. Zato velik broj potencijalno odličnih projektnih ideja nikad ne rezultira prijavom na objavljene pozive, pa ne dobiju ni potrebno financiranje i tako nikada ne vide svjetlo dana. To je prava šteta!
Bespovratna sredstva je ključno vidjeti kao katalizator ulaganja
Zato je informiranje ključno. Praćenje natječaja i potencijalno angažiranje specijalizirane tvrtke za pripremu i provedbu projekata koje se sufinanciraju preko bespovratnih sredstava EU-a može biti neprocjenjivo. Konzultanti vam mogu pomoći sa snalaženjem u postupku prijave, ali i provedbe EU projekta, zatim kako prepoznati i odabrati prikladne pozive te vas savjetovati je li projekt uopće na potrebnoj razini zrelosti, odnosno razrađenosti.
Događaji poput Dobitne formule imaju važnu ulogu u informiranju. Oni su izvrstan način da saznate više o mogućnostima prijave za bespovratna sredstva, postupcima prijave i kriterijima prihvatljivosti.”
Dobitna formula: “Kako bespovratna sredstva mogu pomoći u dugotrajnom povećanju dobiti?”
Gerhard Šarić: “Bespovratna sredstva EU-a mogu biti snažan alat za poticanje dugoročne dobiti za mala i srednja poduzeća, ali ključno ih je vidjeti kao katalizator ulaganja, a ne „besplatnu“ i jednokratnu pomoć. Oni doprinose održivom rastu na nekoliko načina.
Ponajprije je to financiranje inovacija. Naime, bespovratna sredstva EU-a često su usmjerena na inovativne projekte ili istraživanje i razvoj. To malim i srednjim poduzećima omogućuje razvoj novih proizvoda i usluga, unapređenje postojećih ili istraživanje novih tržišta, što dovodi do konkurentnijeg i profitabilnijeg poslovnog modela.
Prilika je i u povećanju vještina radnika, jer se bespovratna sredstva često koriste za obuku i edukacije zaposlenika o novim tehnologijama ili vještinama. To podiže njihovu produktivnost i vrijednost za tvrtku. I ovo je, dakle, način za povećanje dobiti.
Nadalje, neke potpore namijenjene su aktivnostima za internacionalizaciju, kao što je sudjelovanje na međunarodnim sajmovima. To pomaže otvoriti nova tržišta i potencijalne kupce. Bespovratna sredstva smanjuju i rizik ulaganja, jer nadoknađuju dio početnih troškova koji nastaje kod novih poslova ili uvođenja nove tehnologije. Pritom se vlasnici tvrtke ne moraju odreći udjela u zamjenu za vanjsko privatno ulaganje, kao što je to slučaj kod ulaska novog investitora.
I Gerhard Šarić vas poziva na Dobitnu formulu
U svemu tome je koncept održivosti ključan. Bespovratna sredstva EU-a često daju prioritet projektima koji promiču ekološku održivost, digitalizaciju ili društvenu odgovornost. Usklađivanjem svoje prakse s ovim ciljevima ne samo da povećavate svoje šanse za dobivanje bespovratnih sredstava, već i gradite tvrtku otporniju na negativne događaje u budućnosti. O važnosti ove otpornosti ne moram mnogo govoriti. I sami kupci sve više traže održive proizvode i usluge.
Vrijedi ponoviti: nemojte juriti za “fondovima” samo zbog “besplatnog” novca. Usredotočite se na to kako bespovratna sredstva mogu podržati već dobro definiranu poslovnu strategiju, koja potiče dugoročnu profitabilnost i održivi rast.”
Dobitna formula: “Za kraj: što biste poručili malim i srednjim poduzetnicima Cetinske krajine?”
Gerhard Šarić: “Poručio bih da hrvatski gospodarski motor dobro radi i da ne postoji razlog da vaša tvrtka ne bude dio te uspješne priče. Iako je jadranska obala često u fokusu, zaleđe nudi značajne prednosti, jedinstveni šarm i golem potencijal kojeg samo treba iskoristiti.
Dobitna formula je posebno posvećena osnaživanju malih i srednjih poduzeća poput vašeg. Bilo bi šteta da ne iskoristite priliku pa vas pozivam da nam se pridružite 21. ožujka!”