Ako pratite svijet financija, vjerojatno ste već naišli na blog Serdarusic.com, koji je nedavno obilježio trinaest godina postojanja. Njegov autor, Hrvoje Serdarušić, proveo je gotovo dva desetljeća kao bankar, nakon čega je prešao u poduzetničke vode. Često komentira teme iz ekonomije i financija za naše vodeće televizijske kuće i portale te održava edukacije iz financija i investiranja. Ovaj put će nam reći nešto više o tome kakva su njegova iskustva po pitanju financiranja malih i srednjih poduzeća.
Dobitna formula: “Hrvoje, kad je tek krenula inflacija, upozoravali ste da nam se približava rast kamatnih stopa. Kako je taj rast utjecao na domaće poduzetnike?”
Hrvoje Serdarušić: “Očekivani rast kamatnih stopa došao je zbog nastojanja središnjih bankara diljem svijeta da suzbiju inflaciju, plod pretjeranog ograničavanja ekonomije u koronakrizi i velikih monetarno-fiskalnih poticaja. Nju je bilo lako predvidjeti, što god vam brojni analitičari i bankari rekli. Isto tako, kad su uvidjeli da ta inflacija nije prolazna ili tranzitorna, onda je bilo očekivano da će centralne banke krenuti u njeno suzbijanje. Posljedično podizanje kamatnih stopa nije svugdje imalo jednak utjecaj.
Visoka inflacija donosi dulje očekivano vrijeme povrata i smanjenu isplativost investicija
Globalno gledajući, uvjeti financiranja znatno su pooštreni. Očekivala se recesija, koja se ipak nije dogodila zbog žilavosti američkog gospodarstva, koje i dalje raste. Na Starom kontinentu, priča je drukčija: zbog niza pogrešnih procjena ključnih zemalja, Europa stagnira. Nastavak geopolitičkog trvenja i dalje će je sprječavati da krene naprijed. Kina je, s druge strane, veliki izazivač, ne samo za američku, već ponajprije za oslabljenu europsku ekonomiju. Zato je vrijeme da Europa počne razmišljati o spuštanju stopa i ublažavanju uvjeta financiranja, ako ne želimo kasnije platiti puno veću cijenu.
Hrvatski poduzetnici su se susreli s vrlo specifičnim okolnostima, kao što je ulazak Hrvatske u dublje eurointegracije, Schengen i euro. Banke u Hrvatskoj zato nisu imale potrebe dizati kamatne stope na depozite, a onda ni na kredite. Veće su zarade imale od polaganja tog viška novca direktno kod ECB-a po visokim stopama, bez preuzimanja rizika. Stoga hrvatska ekonomija ima najvišu stopu potrošačkog i poduzetničkog optimizma, između ostalog i na pogon EU fondova.
Općenito, visoka inflacija podiže kamatne stope, što obično produljuje očekivano vrijeme povrata i smanjuje procijenjenu isplativost investicija. To ne moraju biti veliki zahvati: vidi se to i kod manjih ulaganja u dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu. Uz to, poduzetnici su suočeni s većim troškovima zaduživanja, što znači da imaju smanjene mogućnosti za brži rast i razvoj poslovanja. Preporučujem zato koncentraciju na brzinu, a ne toliko na visinu očekivanog povrata investicije i visinu isplativosti. U procjeni investicija osobito nam može pomoći metoda diskontiranja.”
Hrvatsko je tržište pretežito bankocentrično
Dobitna formula: “Koji su glavni problemi zbog kojih poduzetnici u nas imaju otežan pristup financiranju?”
Hrvoje Serdarušić: “Hrvatsko je tržište pretežito bankocentrično, što se može smatrati odlikom manje razvijenih zemalja. Možemo reći da banke u životnom ciklusu poduzeća imaju presudan utjecaj na financiranje, a financiranje je krvotok svakog poduzeća. Trebat će vremena da se tržišta kapitala u nas formiraju i zažive drukčijim životom.
No, ima nešto na što i u takvom okruženju svaki poduzetnik ipak može učiniti. Smatram da mikro i malim poduzetnicima, koji se u velikom dijelu oslanjaju na vanjsku uslugu knjigovodstvenih i računovodstvenih ureda, nisu svjesni da su im ti ljudi ključni. Oni su uglavnom nedovoljno plaćeni za ogromnu uslugu koju čine čitavom financijskom i ekonomskom sustavu, jer uvode red u poslovanje znatnog dijela poduzetnika te se brinu o ispunjavanju regulatornih i poreznih obveza.
Previše je fokusa na kratkoročno smanjenje poreza ili troškova
Poduzetnici u Hrvatskoj suočeni su i s kaosom regulatornog sektora: prečestim izmjenama zakona i propisa. To se odražava i u tendencijama da pod svaku cijenu plate što manji porez, zbog čega na kraju često plate veći porez, a da ne pričamo o smanjenju likvidnosti i pogoršanju uvjeta financiranja. Smanjuju svoju kreditnu sposobnost, a bankama otežavaju procjenu rizika. Sve zbog iluzije da će malo uštedjeti na porezu na dobit!
Prevelik fokus na kratkoročno smanjenje poreza ili troškova, a dugoročno zanemarivanje vlastitog boniteta, može na kraju biti daleko skuplje. Dobar i adekvatno plaćen računovođa spriječit će ovaj kvar.”
Dobitna formula: “Vidimo da je pred nama vrijeme povećane nestabilnosti. Kako se poduzetnici mogu bolje pripremiti na velike skokove u nabavnim cijenama i dostupnosti proizvoda i usluga?”
Hrvoje Serdarušić: “Svjedočimo ogromnom rastu cijene kakaovca, kojeg sam u posljednjih par mjeseci najavljivao. Realno je očekivati da će sve što ima veze s tom sirovinom imati ogroman rast cijene, možda i dvostruk. Problem se neće riješiti u kratkom roku: ponuda je smanjena, a potražnja je eksplodirala. Sadnja stabala kakaovca stoji, nema korištenja gnojiva i pesticida, a sve veće suše dodatno smanjuju ponudu. Zapadnoafričke države, koje su najveći proizvođači, još uvijek nisu krenule u plantažni način uzgajanja kakaovca. K tome, nova europska regulativa zahtijeva da neeuropski farmeri detaljno prikažu podrijetlo svoje sirovine, što europske proizvođače usmjerava prema južnoameričkim dobavljačima. Ovo je samo primjer koliko je važno razumjeti što se događa s vašim ključnim sirovinama i dobavljačima.
Hrvoje Serdarušić: Biti spreman, to je sve!
Ako ste racionalna osoba i poduzetnik, morate ograničiti te rizike, od valutnih do poslovnih. “Biti spreman, to je sve!” kaže Shakespeare u Hamletu. Ne možete stajati sa strane i gledati kako vam se zabijaju golovi, a vi se hvatate za glavu. Od kuknjave nema ništa. Treba nam pobjednički mentalitet!”
Dobitna formula: “Kako bolje upravljanje financijama poduzeća može pomoći u dugotrajnom povećanju dobiti?”
Hrvoje Serdarušić: “Ako se želite bolje pripremiti na povećane nestabilnosti u nabavnim cijenama i dostupnosti proizvoda i usluga, trebate bolje planirati i upravljati rizicima. Što to znači? To znači pronaći rezervni plan za svakog u vašem lancu opskrbe, od dobavljača, preko transporta do financija. Preporučujem i vrijeme za čitanje i informiranje o trendovima u svojoj banši.
Nekad treba znati i zaustaviti investicije
Ne idite u investicije bez analize ili, još bolje, poslovnog plana. Pazite na svoje financije i gledajte da ostvarite dobit, a ne da čim ju ostvarite, sve izvučete iz poduzeća. Nekad treba znati i zaustaviti investicije te priznati da ste napravili loše odluke, zatim polizati ranu i krenuti dalje. Greške se događaju, ali nemojte ustrajati na njima.
Bolje upravljanje financijama znači povoljnije zaduživanje, biti oprezniji u odabiru investicija, eliminiranje neprofitabilnih proizvoda ili usluga, kao i optimizaciju troškova. Konačno, nije važno samo povećati prihode, već i osigurati da su oni održivi i donose stvarnu vrijednost.”
Dobitna formula: “Za kraj, što biste poručili malim i srednjim poduzetnicima Cetinske krajine?”
Hrvoje Serdarušić: “Mikro, malim i srednjim poduzetnicima Cetinske krajine poručujem da dođu na Dobitnu formulu jer mogu pronaći korisne informacije i alate za unaprjeđenje svog poslovanja. Osobito se radujem panelu s kolegama poduzetnicima pod nazivom “Možemo li do poduzetničkog buma u Cetinskoj krajini?”, kojeg ću moderirati.”