Kristijan Kožić, konzultant i analitičar, ima više od 15 godina iskustva u financijskom sektoru. Prije nekoliko je godina pokrenuo vlastito poduzeće Analitička rješenja, koja se bavi digitalizacijom poslovanja poduzeća. To omogućuje lakše praćenje troškova i prodaje, a samim time i lakše donošenje odluka. U ovom će nam razgovoru prije Dobitne formule u Puli reći nešto više o tome kako digitalizacija može pomoći u povećanju dobiti, ali i kako vidi budućnost umjetne i poslovne inteligencije.
Od sirovih podataka do korisnih informacija
Dobitna formula: Kristijane, vaš posao pripada domeni poslovne inteligencije. Koje konkretne probleme malih i srednjih poduzetnika najčešće rješavate uvođenjem alata za poslovnu inteligenciju?
Kristijan Kožić: Poslovna inteligencija je upravljanje podacima s pomoću procesa kojima se sirovi podaci pretvaraju u korisne informacije. Rezultat? Smanjenje neizvjesnosti u poslovanju i preuzimanje aktivnijeg pristupa u upravljanju poslovanjem. Vrsta problema koje rješavam ovisi o veličini klijenta i stadiju poslovanja u kojem se nalazi.
Općenito govoreći, kod većih klijenata su česte nadogradnje postojećih sustava, kojim žele saznati određene detaljne performanse u poslovanju ili bolje kontrolirati određene parametre.
Kod manjih klijenata je situacija drukčija. Oni sami kažu da su prije naše suradnje radili na osjećaj, a implementacijom našeg rješenja su im se otvorile oči. Manji klijenti često nemaju dobar uvid u detalje svojih financija ili poslovnih operacija. Rjeđe se služe podacima kad donose odluke, a i ti podaci su često neposloženi ili statični. Moja je uloga da te informacije posložim, strukturiram, omogućim da se što učestalije osvježavaju te da budu dovoljno detaljne da budu podloga za odluke. Konkretan primjer? Da mogu bolje prepoznati kad i koliko trebaju određenih proizvoda na zalihi i optimizirati narudžbe. Naime, ne želite da zalihe budu premale, ali ni prevelike.
Dobitna formula: Radi li se o konkretnom programskom rješenju ili zapravo izrađujete posebno rješenje za svakog poduzetnika?
Kristijan Kožić: Rješenja se prilagođavaju svakom pojedinom klijentu. Svaki klijent ima različite potrebe, kao i poslovni model. Za manje klijente, za koje izrađujem prikaz cjelokupnog poslovanja, postoji osnovni prikaz koji prilagođavam prema potrebi. U ovakvim slučajevima osnovni skup podataka preuzimam iz računovodstvenih programa, a do njih može svatko tko koristi vanjski računovodstveni servis ili vlastiti program. Tako da nitko nije premalen za ova rješenja: gotovo svaki poduzetnik može digitalizirati svoje poslovanje!
Kristijan Kožić: “Svježi podaci omogućuju bržu reakciju na promjene”
U dosadašnjem poslovanju radio sam s poduzećima u maloprodaji, veleprodaji, uslugama i proizvodnji. Moj najveći klijent se bavi veleprodajom te ima godišnje prihode od skoro 40 milijuna eura. Najmanji klijent slastičarnica s godišnjim prihodima od 400 tisuća eura. Tako da nema ograničenja što se tiče veličine. Ako je klijent zainteresiran znati kako posluje, onda može doći do odličnog rješenja i proširivati ga prema potrebi.
Dobitna formula: Kako korištenje poslovne inteligencije pomaže u dugotrajnom povećanju dobiti?
Kristijan Kožić: Velika je stvar ako imate uvid u ključne parametre poslovanja poput prodaje, troškova, zaliha, trendova na tržištu, novčanog toka i slično. Ako imate podatke, možete donositi odluke koje su temeljene na činjenicama. Osim toga, ovdje bi dodao još jednu vrlo bitnu stavku: pravovremenost!
Svježi podaci i strukturirani izvještaji omogućuju da brže reagirate na promjene na tržištu (eksterno) ili unutar tvrtke (interno). Tako možete unaprijediti upravljanje i, posljedično, povećati potencijal za dobit već u kratkom, a još više u dugom roku.
U nekom trenutku će umjetna inteligencija nadići ulogu asistenta
Dobitna formula: Za kraj, kako bismo mogli povezati umjetnu i poslovnu inteligenciju? Hoće li ova rješenja konvergirati u budućnosti i hoće li predvodnici korištenja novih rješenja biti menadžeri ili sami zaposlenici?
Kristijan Kožić: Nesumnjivo je da je tehnologija napredovala: velik broj alata i programa ide prema jednom zajedničkom sustavu. U ovom trenutku još postoje razlike, odnosno granice između poslovne i umjetne inteligencije. Kad izvori podataka postanu dostupni za umjetnu inteligenciju i, u užem smislu, strojno učenje, onda je vjerojatan razvoj sustava koji će objedinjavati sve izvore.
Što se tiče promjena u poslovanju, mogu reći da se umjetna inteligencija već sada javlja u raznim oblicima kao asistent zaposlenicima. Korištenje se prilagođava korisnicima, tako da nema ograničenja što se tiče organizacijskih uloga. Uz pomoć umjetne inteligencije, određeni se procesi ubrzavaju i pomažu u povećanju efikasnosti.
Za kraj bih dodao: kombiniramo li brzinu razvoja i potencijal promjena, siguran sam da će u jednom trenutku sustavi za umjetnu inteligenciju u određenim situacijama nadići ulogu asistenta. Neka će poduzeća tada moći koristiti umjetnu inteligenciju kao nositelja određenih poslova unutar organizacije.